Gradske zidine antičke Narone i Erešova kula
(Gradska vrata na sjevernom zidu)
Naselje na mjestu današnjeg naselja Vid spominje se već u 4. stoljeću prije Krista, a svoj vrhunac doseglo je u vrijeme Rimskog Carstva kao važni grad Narona, jedno od najznačajnijih administrativnih i gospodarskih središta rimske provincije Dalmacije. O tome svjedoče i vrlo dobro sačuvani ostatci gradskih zidina koji spuštajući se s vrha brežuljka prema dolini zatvaraju prostor u obliku lepeze. Čine ih sjeverne i zapadne gradske zidine uz koji su prislonjene kule kvadratnog tlocrta te gradska vrata na sjevernom zidu. Građeni su u više faza, od vremena helenizma i 4. ili 3. stoljeća prije Krista, tijekom 2. stoljeća prije Krista do zadnje faze iz 2. stoljeća i vremena barbarskih provala na područje Rimskog Carstva. Tako se u početnoj fazi na vrhu brežuljka grade dvije kule kružnog tlocrta, a u kasnijim se fazama one pretvaraju u kvadratne kule i grade se zidine te se prema potrebi obnavljaju. Obrambeni je zid na nekim mjestima sačuvan i do visine od nekoliko metara te kao takav predstavlja najsačuvanije gradske zidine iz antičkog doba u Dalmaciji. Do jedne od kula iz rimskog doba na zapadnom zidu mjesni je župnik don Bariša Ereš u 19. stoljeću sagradio kuću u narodu poznatu kao Erešova kula. Ona je značajna kao svojevrsni prvi muzej na otvorenom, tj. lapidarij rimskih kamenih spomenika iz Narone jer su brojni kameni natpisi, ulomci kamene arhitekture i skulpture ugrađeni u njezine zidove i tako su ostali sačuvani i vidljivi. Zanimljivo je da su u njemu uzidane i pojedini prijepisi antičkih natpisa koji su napustile Vid.
